Na putu prema snažnoj dizajn kulturi

Inchoo design kultura

Svakoj organizaciji kojoj je cilj stvaranje iskustava koja dodaju vrijednost životu njezinih korisnika (zaposlenika & klijenata), izgradnja dizajn kulture (p)ostaje imperativ. U okruženju u kojem se ciljevi i izbori naših klijenata i njihovih kupaca svakodnevno mijenjaju, design thinking pristup predstavlja ključnu poslovnu prednost.

No, na što točno pomislite kada netko spomene tu frazu? Povezujete li taj pojam isključivo s UX i UI dizajnerima? Mislite li da se takav način razmišljanja isključivo događa kroz storyboard i wireframing? U samoj srži definicije, design thinking predstavlja način razmišljanja fokusiran na rješavanje problema utemeljeno kroz istraživanje i strategiju.

Izgradnja kulture vođene dizajnom započinje postavljanjem finalnog korisnika u središte jednadžbe rješavanja problema. No, nije dovoljno razumjeti što korisnici žele, već također istražiti i znati zašto to žele.

Dizajn vs. dizajn kultura

Organizacije (a i sami klijenti) često ne razumiju ili podcjenjuju vrijednost dizajna te ga doživljavaju isključivo kao lijepu, vizualnu nadopunu koja se dodaje kao zadnji “premaz” tvrtki ili proizvodu. No to nikako ne smije biti slučaj. Dizajn je više od umjetničkog zanata.

Kako bismo dizajnirali izvrsne proizvode, usluge ili kampanje, bitno je razumjeti ne samo što izrađujemo, već i zašto to izrađujemo i za koga. Isključivi način dolaska do tog odgovora je razumijevanje problema i prepreka koje korisnici imaju te odgovaranje na njihove potrebe pronalaskom rješenja.

Najšire moguće, dobar dizajn pokriva 2 aspekta:

  • Kako nešto izgleda
  • Kako nešto funkcionira

Ova dva aspekta konkretnije su objašnjena kroz 10 principa Dietera Ramsa, koji navodi da je dobar dizajn: inovativan, čini proizvod korisnim, estetski privlačan, čini proizvod jasno razumljivim, nenametljiv, iskren, dugotrajan, promišljen do zadnjeg detalja, ekološki prihvatljiv te uključuje što je moguće manje dizajna.

U organizacijama koje njeguju zdravu dizajn kulturu, cijeli tim – posebice uključujući osobe koje nisu dizajneri – razumiju i poštuju vrijednost dizajna. Takve organizacije su fokusirane na implementiranje pristupa koji za cilj ima poboljšanje korisničkog iskustva na svakoj dodirnoj točki, svakog korisnika.

Stoga se u postizanju dizajn kulture kreće od edukacije svih ključnih dionika u organizaciji koja će surađivati ​​s dizajnerima  – leadership same organizacije, njezin marketing odjel te naravno i produkcija. Primarna svrha dizajn kulture je kontinuirano inoviranje u svijetu koji se neprestano mijenja.

Kako do kulture vođene dizajnom

Suprotno instinktivnom prvom potezu, postizanje dizajn kulture ne kreće od okupljanja dizajnera te opetovanog ponavljanja vrijednosti dizajna. Potrebno je krenuti od usađivanja duboke svijesti svim ključnim dionicima organizacije o tome koliko se zapravo, većina poslovnog pristupa (business thinking) u ovom trenutku odupire dizajnu. Poslovna praksa se oslanja na rezultate koji dolaze kao dokaz aktivnosti finalnog korisnika,  dok dizajn intenzivno primišlja o razumjevanju tih aktivnosti.

Iako ne postoji jedna sveobuhvatna definicija, organizacije koje njeguju dizajn kulturu će uglavnom dijeliti ove stvari:

Identificiranje poslovnih prilika

Razumijevanjem poslovnih prilika, fokusiranjem na prave probleme, mapiranjem poslovne strategije i donošenjem pravih rezultata svojim klijentima, organizacije vođene dizajn kulturom štede vrijeme i novac.

Tim je u svom radu usredotočen na jednu jedinu stvar: a to je poslovni cilj. Na ovaj način se osigurava konstantno kretanje prema naprijed, umjesto neprestanog sagledavanja prošlosti i razmišljanja “što smo trebali drugačije napraviti”.

Prostor za pogreške

Dizajn kultura njeguje visoku toleranciju na “pokušaj – pogreška” pristup radu. Čak dapače, sve članove projekta i same organizacije ohrabruje se da eksperimentiraju, isprobavaju, hipoteziraju i iteriraju, uz jasno razumijevanje da će navedeni koraci često dovoditi do pogrešaka.

Stvaranjem okruženja u kojem se pogreške ne kažnjavaju te su dobrodošle, oslobađa se prava moć inovacije. U suprotnom, kreira se način razmišljanja koji uvijek preferira “igru na sigurno”, te se u masi inovacija kojima smo svakodnevno okruženi gubi velika prednost.

Prava dizajn kultura razumije da iskustvo i zaključci koji dolaze nakon pogreške su mnogo bitniji od same pogreške – te više poštuje prepoznate ispravke smjera nego konstantni status quo.

Proaktivno mjerenje učinka rada

Sve donedavno, organizacije su bile kompletno fokusirane na “data-driven” mentalitet u kojem se uspjeh same organizacije isključivo mjerio kroz razinu efikasnosti, a često na štetu svojih zaposlenika i kupaca.

Stoga treba pripaziti da se ne pobrkaju pojmovi “design driven” i “data driven” – jer se dizajn kultura javlja upravo kao reakcija na mentalitet opsjednut isključivo brojkama. U kulturi koja se temelji na dizajnu, kvalitativni podaci služe za razumijevanje konteksta te korisnika i njihovih priča koji stoje iza kvantitativnih podataka.

Photo credits: https://www.researchgate.net/figure/Conceptual-model-Left-Conventional-data-driven-visual-analytic-approach-Right_fig2_327011054

U principu, mjerenje učinka rada i praćenje metrika služi (i omogućuje) usklađivanje rada cijelog tima prema zajedničkom cilju. Stoga je praćenje metrika potrebno doživiti kao natjecateljsku aktivnost kojom se osigurava odmicanje od zakašnjelih reakcija na rezultate.

Dizajn ima najsnažniji utjecaj kada je brz i proaktivan, a ne reaktivan. Cijela poanta test-and-learn pristupa leži u konstantnome prepoznavanju prilika za poboljšavanje, umjesto reaktivnog odgovaranja na probleme i zadatke.

Empatija (ili “ljudska strana” stvari)

Cilj dizajn kulture je otkrivanje ljudske strane poslovanja – a za to je potrebna empatija. Ona zahtijeva da namjerno ostavimo sa strane naše učenje, kulturu, znanje, mišljenja i svjetonazor – kako bismo duboko i smisleno mogli razumjeti iskustva drugih ljudi. U naravi ljudi, a pogotovo dizajnera, mora postojati potreba za dubokim povezivanjem, ne samo s klijentima, već i sa svim sudionicima u projektu, uključujući i ostale kolege.

Danas je u poslovnom svijetu poprilično jasno razumljivo potreba empatije za klijenta – no dizajn kultura se zalaže za proširivanje iste empatije i na svakog kolegu i suradnika s kojima svakodnevno radimo.

Najbolji način na koji se to može postići je osiguravanjem da što više ljudi stvarno može sudjelovati u procesu dizajniranja – dajući mogućnost različitim članovima organizacije da iz prve ruke otkrivaju potrebe korisnika te aktivno razmišljaju o problemima, lako se stvore ambasadori koji će pomagati da se isti taj doživljaj dizajna usađuje i dalje.

Zaključak

Kultura vođena dizajnom obuhvaća ono naizgled neopipljivo – osvješćivanje i ispitivanje našeg utjecaja na postizanje cilja. No upravo želja za poboljšanjem utjecaja i katalizira inovacije, usklađuje rad različitih timova te kao rezultat, donosi bolji poslovni utjecaj.

U organizacijama u kojima se zaposlenici konstantno pitaju kako svojim djelovanjem mogu poboljšati korisničko iskustvo i stvoriti dodanu vrijednost za sve oko sebe – možemo reći da je postignuta dizajn kultura.

 

Želiš li biti neizostavni dio uvođenja dizajn kulture u Inchoo? Poprati naš natječaj za UX/UI dizajnera i prijavi se na njega! 


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *