Korporativno volontiranje i što Inchoo ima s tim?

U utorak, 24.4.2018. održana je druga Konferencija o korporativnom volontiranju u organizaciji Volonterskog centra Zagreb. Otkud mi tamo, i kako je Inchoo, iako smo daleko od “korporacije”, ušao u priču o ovoj vrsti društveno odgovornog poslovanja? Pročitajte u nastavku.

Pojam “volontiranje” zvuči kao nešto plemenito, što pomaže pojedincima, organizacijama, ali i društvu u cjelini. A s druge strane, pogotovo u poslovnom svijetu, zna biti pogrešno shvaćeno kao koncept.

Često u Inchoou dobijemo upite potencijalnih zaposlenika koji su voljni volontirati kod nas kako bi nešto naučili i na taj si način poboljšali i mogućnosti za kasnijim zaposlenjem, kod nas ili kod nekog drugog poslodavca.

Dobra stvar je što je do ljudi očito doprla mantra koju često ponavljamo: “nije potrebno formalno radno iskustvo kako biste naučili raditi ili stekli radne navike i vještine koje će vam pomoći pri zapošljavanju”.

No, iako ovakve zamolbe stižu iz dobrih pobuda, opcije stjecanja iskustva unutar profitnih organizacija (što obrti i trgovačka društva jesu, ili bi barem trebali biti) su praksa, studentski rad, čak i neki od državnih programa poticaja. I sve su to legitimni, neki više, neki manje uspješni modeli stjecanja iskustava koji pojedincima mogu pomoći u izgradnji vještina koje će im pomoći u kasnijem zapošljavanju.

Kako bilo, oni se nikako ne bi smjeli izjednačavati s volontiranjem.

Što je volontiranje?

Idemo prema zakonskoj definiciji – volontiranje je dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit bez primanja novčane naknade.

Što je onda korporativno volontiranje i kako se razlikuje?

Opet malo formalnoga – korporativno volontiranje izraz je društveno odgovornog poslovanja te podrazumijeva svako poticanje zaposlenika na volontiranje u neprofitnim organizacijama od strane poslodavca. U malo širem opsegu, radi se o sudjelovanju u inicijativama za opće dobro zajednice, koje planiraju, organiziraju i izvršavaju zaposlenici, a potiče ili omogućuje ih uprava, putem kojih nastaju određene prednosti za poduzeće, zaposlenike i zajednicu.

Znači, u svojoj biti, opet je sve na pojedincu, no kod korporativnog volontiranja postoji jasan odabir, smjer poduzeća da svojim zaposlenicima omogući, a ponekad i organizira, sudjelovanje u volonterskim aktivnostima, najčešće u okviru svojeg radnog vremena. Ako bismo to opisali nešto konkretnije, s osvrtom na financijski učinak, poduzeće se na taj način “odriče” dijela prihoda koje bi zaposlenici ostvarili u vrijeme koje nisu na radnom mjestu nego koje ulažu u rad u zajednici, volontirajući.

Zašto volontiranje, a ne financijska podrška?

U idealnom scenariju, poduzeća se pozivaju na oba oblika društveno odgovornog poslovanja. Mnogim bi organizacijama više nego dobro došla financijska podrška, i zbog toga korporativno volontiranje ne isključuje donacije ili druge oblike financijske potpore. Ono ih oplemenjuje i zaokružuje, jer svi su resursi ograničeni, ali vrijeme koje izdvojimo za rad u zajednici puno je dugoročno vrijednije od jednokratne financijske pomoći, ma koliko izdašna bila.

Koji su uobičajeni oblici korporativnog volontiranja?

Najčešće ćete vidjeti (pa i u brošurama koje promiču korporativno volontiranje) slike nasmiješenih lica dok pomažu u čišćenju okoliša, bojanju ograda, manjim fizičkim poslovima koji većinom čine jednodnevni angažman i gdje poduzeća koriste volontiranje kao i svojevrsni teambuilding za svoje zaposlenike. Win-win situacija – pomažete drugima i ujedno stvarate neke nove zajedničke priče za prisjećati ih se po uredu. I mi smo nekoliko puta sudjelovali na takvim aktivnostima, prvenstveno kroz manifestaciju Hrvatska volontira.

Što mi radimo drukčije ili kako je nastao Osijek Software City?

Na gore opisanoj konferenciji, gdje smo većinom slušali primjere dobre prakse uključivanja radnika u volonterske akcije, sustave i programe volontiranja kod velikih poslovnih sustava poput INAe, VIPneta i Grawe osiguranja, dobili smo priliku ispričati i svoju priču o jednom drukčijem pristupu korporativnom volontiranju, koji često i nije prepoznat kao takav jer se radi o nesvakidašnjem pristupu. Priču o pokretanju udruge Osijek Software City.

Udruga Osijek Software City nastala je kao naš doprinos razvoju zajednice i stvaranju društva kakvo želimo. Inchoo je, uz još nekoliko osječkih softverskih poduzeća, odlučio (pre)okrenuti trendove i osjećaj beznađa i nemogućnosti zaposlenja u lokalnoj zajednici te dokazati kako, unatoč gospodarskoj situaciji u državi, volja za radom i stručnost imaju perspektivu. Kroz rad udruge koja trenutno broji preko 60 članova (fizičkih osoba) i 37 tvrtki, i niti jednog zaposlenog, na isključivo volonterskom angažmanu provode se brojne aktivnosti u koje su uključeni zaposlenici većine članica udruge, od kojih mnogi nisu ni formalno članovi.

Aktivnosti koje se redovito provode su brojni projekti edukativnog karaktera (predavanja, radionice, neformalna druženja na kojima se raspravlja o specifičnim tehničkim temama), mentorske usluge srednjoškolcima i studentima oko njihovih projekata i radova, stručne konferencije koje imaju vrlo snažan odjek u javnosti. Na svim ovim aktivnostima ključan je volonterski angažman pojedinaca, radnika u tvrtkama koje im takav angažman ne samo omogućuju ili “toleriraju”, nego aktivno potiču i uključuju u planiranje svojih poslovnih aktivnosti.

Uočili smo problem? Riješimo ga!

I upravo je u tome ključna razlika, odnosno svojevrsna inovacija na području korporativnog volontiranja u našem slučaju – udruga i sve njene aktivnosti čvrsto su vezane uz shvaćanje osnivača i članova udruge kako je poslovni uspjeh u našim tržišnim nišama usko vezan uz razvoj zajednice, dijeljenje znanja i stvaranje okruženja u kojem postoji visoka razina stručnosti na području razvoja softvera.

Kako bismo utjecali na rješavanje stvarnih potreba zajednice, umjesto da se angažiramo na način da pomažemo postojećim udrugama ili projektima koji utječu na neke od njih (što je isto vrlo plemenit, poželjan i potreban pristup), mi smo osnovali vlastitu udrugu kako bismo aktivno djelovali na rješavanje uočenih problema.

Koje su koristi od volontiranja?

Našim naporima za razvoj zajednice mi dobijamo i direktne pozitivne učinke na poslovanje – kroz postojeće radnike koji šire vlastite kompetencije i postaju stručniji u svojem poslu, mogućnosti zapošljavanja većeg broja kvalitetnih ljudi koji su sudjelovali u različitim edukacijama, do stvaranja partnerskih odnosa između tvrtki članica i novoosnovanih poduzeća.

Na zagrebačkoj smo konferenciji imali prilike predstaviti našu priču i dati drukčiji pogled na korporativno volontiranje u odnosu na velike poslovne subjekte. Najveća je razlika upravo ovakav bottom-up pristupom koji nije jednostavno preslikati, i koji ne može uroditi plodom u svakom okruženju, no koji ujedno svima nama koji smo aktivno uključeni u rad udruge donosi i vrijednosti na osobnoj razini.

Stjecanje novih znanja i vještina, razvoj boljih međuljudskih odnosa, jačanje osjećaja pripadnosti zajednici i djelovanja za njenu dobrobit – sve to dovodi do, posljedično, i veće učinkovitosti i zadovoljstva u svakodnevnom radu.

Kako korporativno zavolontirati?

Kako se vi možete angažirati? Za početak, ako ste radnik ili vlasnik poduzeća i razmišljate o uključivanju u volonterski projekt ili pokretanju neke inicijative, možete pogledati aktivnosti koje se već planiraju za ovogodišnju akciju Hrvatska volontira koja se odvija u tjednu od 21. do 26. svibnja 2018.

Više detalja o ovoj manifestaciji možete pronaći na web stranici, ali najbolji je sljedeći korak javiti se vama najbližem volonterskom centru kako biste vidjeli gdje se možete uključiti i pokrenuti i vlastitu priču o korporativnom volontiranju, uz ovogodišnji slogan manifestacije:

Dobro je za tebe. Dobro je za druge. Zavolontiraj se 🙂


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *